Galevac

Samostan sv. Pavla Pustinjaka smjestio se na otočiću Galevcu (Školjiću), udaljenom od Preka osamdesetak metara. Mještani Preka, redovnici i svi otočani Galevac nazivaju Školjić. Prema mišljenju nekih povjesničara, otok su najprije nastanjivali redovnici pavlini, čijem je zaštitniku sv. Pavlu Pustinjaku posvećena samostanska crkva.

Franjevci trećoredci na Školjiću su od 1446. godine. Taj otočić dobili su od zadarskog plemića Milanje, a posjed im je 1454. godine potvrdio papa Nikola V. Crkva je popravljana 1516. i 1564. godine, a posvetio ju je 1596. godine ninski biskup Horacije Bellotti, o čemu svjedoči latinski natpis nad ulazom u crkvu.

Samostan je u prošlosti nekoliko puta bio pretvoren u lazaret, pa su se redovnici, pod cijenu vlastita života, brinuli za oboljele od kuge.

U samostanu je u prvoj polovini 20. stoljeća djelovala gimnazija s pravom javnosti, u kojoj su se školovali mnogi redovnici, ali i hrvatski intelektualci različitih zvanja i zanimanja. Na Školjiću je bio i redovnički novicijat provincije.

Prvi redovnik, fra Vid, započeo je gradnju samostana, a već 1492. godine ugostio je sabor svih trećoredaca glagoljaša na kojemu su donijeli pravila za svakodnevni život pisana glagoljicom. Danas se taj vrijedan spomenik hrvatske kulture, pismenosti i redovničkog prava čuva u Arhivu provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša u Zagrebu. Na otočiću je početkom 20. stoljeća osnovana fratarska, trećoredska gimnazija. Ta je gimnazija kasnije dobila i pravo javnosti jer je nakon pada Zadra pod Italiju iza Prvoga svjetskog rata to bila jedina hrvatska gimnazija između Senja i Šibenika, a osim sjemeništaraca, pohađali su je i „vanjski“ đaci.

Od 1930. do 1945. godine u samostanu je djelovala tiskara Jadran. Osim redovničkih i vjerskih knjiga, tiskala je i druge knjige potrebne ovom području. Kompleks samostana sadržava: crkvu sv. Pavla Pustinjaka, sakristiju, biblioteku, refektorij, klaustar, izložbenu dvoranu u kojoj se nalazi posebno vrijedna slika "Molitva na Maslinskoj gori" iz 17./18. stoljeća, groblje, vrt te sanitarije za posjetitelje. Pokraj samostana pokopan je hrvatski povjesničar i domoljub, rođeni Prečanin, Ivo Mašina, te mnogi drugi, posebice talijanski liječnici koji su radili u Zadru u to doba.

Među ostalim, na otočiću se nalazi i spomenik poginulim praljama iz Preka, lavandijerama, koje su stradale u prevrtanju gajete kojom su prevozile čisto rublje u Zadar. Tragedija se dogodila 2. studenoga 1891. nedaleko od otočića.

Pošumljavanje otočića započelo je u 19. stoljeću, a danas ga krasi bogata i gusta, uglavnom borova šuma. Galevac je oaza mira i ljepote koji sa svojim prirodnim plažama nudi savršen odmor. Omiljeno je mjesto brojnih turista. U franjevačkom samostanu žive tri fratra, a svake nedjelje ujutro služi se misa. U sezoni, turisti mogu posjetiti samostanski muzej.

Galerija